Član od: 07 Feb 2008 Komentari: 1023 Mjesto: Beograd
Upisano: 06 Feb 2010 14:02 Naslov komentara: * Industrijska revolucija*...? trazi onu *drugu*
Kako se u našim trgovinama može videti, čak i za siromašne postoji roba. Razne (ne)kvalitetne kopije proizvoda poznatih američkih, japanskih i evropskih brendova lako se mogu naći, počev od Nckije, preko Sonu-a, Njke-a i slično. Uostalom, najveći broj „pravih“ stvari zaista se i proizvodi u tim istim pogonima, no, ime duplira i triplira konačnu cijenu.
Nažalost, čak i ta jeftina roba je, zapravo, izrazito skupa. Zarad „ekonomskog čuda“ i „nevjerojatnog industrijskog rasta“ Kina je pristala na faustovsku pogodbu. Čitave zastarjele tvornice selile su se iz razvijenijih zemalja u „specijalne regione“ koje je kineska vlada izabrala za svoj ekonomski pokus. Jedina bitna stavka bila je smanjenje troškova proizvodnje, što je značilo da je bilo kakva ekološka zaštita bila jednostavno – preskupa. Ni zaštita radnika nije bila naročito bitna – u slučaju požara ili eksplozije jeftinije je bilo napraviti novu tvornicu nego adaptirati staru! Hladna logika ekonomije toliko liberalne da je čak ni razum ne ograničava!
Član od: 07 Feb 2008 Komentari: 1023 Mjesto: Beograd
Upisano: 12 Feb 2010 14:45 Naslov komentara: to je ono sto je nesalomivo....to je covek !
ПОКРЕТ СОЦИЈАЛИСТА УПИСАН У РЕГИСТАР ПОЛИТИЧКИХ СТРАНАКА!
9 February 2010 One Comment
resenje-o-preregistraciji Покрет социјалиста је, Решењем Министарства за државну управу и локалну самоуправу бр. 130-00-00-00009/2010-08 од 05.02.2010. године, уписан у Регистар политичких странака на регистарском листу број 39.
Као заступник Покрета социјалиста уписан је Александар Вулин, председник Покрета социјалиста.
После вишемесечног, упорног и истрајног, рада свих чланова Покрета социјалиста од Прокупља и Пирота до Кањиже и Апатина дошао је и резултат.
Заслужен и оправдан. Као и сви други до сада.
Само истрајан рад и велики ентузијазам дају резултате.
Тако је било и тако ће увек бити.
Левице нема, никада је није ни било, у кабинетима. Она је на терену и међу радницима, сељацима, службеницима, студентима…
Она је у Покрету социјалиста.
Зато, још једном, велико хвала свим нашим градским, општинским, месним и иницијативним одборима широм Србије.
Са још упорнијим и истрајнијим радом у нове победе,
Upisano: 22 Feb 2010 19:38 Naslov komentara: Ko se boji kladionice još?
milan cvijanovic (citat):
Mesić je pravi izazov za psihologe koji bi se,u traženju objašnjenja njegove nepostojanosti i kontroverze,sigurno pozabavili jednim događajem iz Stipinog ranog detinjstva,krštenjem, i to u pravoslavnoj crkvi.
Da li je moguće da neko u samo jednom životu (isključujem teoriju reinkarnacije) bude fašista i antifašista,internacionalista i žestoki nacionalista,pobornik totalitarizma ali i demokratije,rigidni partokrata i liberal,borac protiv prava manjina pa kasnije borac za prava istih tih manjina…
Zdrav razum kaže da to nije moguće,ili je moguće pod uslovom da čovek ima psihičke a iz toga i sve ostale probleme.
Takve osobe su na marginama društva,socijalno izolovane,predmet ismejavanja ili žaljenja.
Stjepan Stipe Mesić je živi dokaz da je navedena postavka ipak oboriva,odnosno,da gore opisani ljudi mogu da budu ne samo društveno uvaženi već da njihov uspon,u ovom slučaju politički,može da ide do samog vrha;do mesta predsednika države.
U ovom slučaju hrvatske države.....*
KONTROVERZNA LIČNOST Javnost u Srbiji zna najvažnije podatke iz biografije doskorašnjeg predsednika Hrvatske ali ne zna,siguran sam,neke detalje koji pomažu da se život i delo Stjepana Stipe Mesića razume na način koji objašnjava jednu složenu i svakako kontroverznu ličnost.
Nema sumnje da Stjepan Mesić potiče iz porodičnog okvira koji je,u političkom smislu,nabijen antifašizmom,komunističkim i socijalističkim idejama,partizanštinom… ali ništa od toga nije moglo da spreči Stjepana da krajem osamdesetih i početkom devedesetih brani stavove koji se mogu okarakterisati jedino kao propaganda fašizma i nacizma.
I još gore,ali o tome nešto kasnije.
Sličan "trnovit" osim Stipe Mesića,"klonirana putnika kroz vrijeme" koji tvrdi da je Hrvatska dva puta pobijedila u 2 svjetskom ratu put od "komunista" prije 1990-e,do "nacionalista" 1990-ih,pa to EU-NATO propagatora iza 2000-e su imali i Vuk Drašković i Milo Đukakanović i mnogi drugi (ne)znani "junaci"("heroji")"dika naša"
Slobodan Milošević,Franjo Tuđman i Vojislav Šešelj su zaostali u tom "razvoju",prvoga je spriječila bahatost,drugoga smrt,a trećega inat u dolasku kod "treće faze"-što će biti četvrta,ponavljanje prve ili nešto novo,vrijeme će pokazat,bitno je ostati "dosljedan i na liniji"
Zašto ih narod,pardon pučina i dalje bira takve "likove"?
Zato što imaju "krmelje u očima",ili zato što vole kladionice ko i njihovi idoli,pa gdje je veći koeficijent,tu ćeš uložiti pare na taj tim,a ko zna šta će sutra biti ponuđeno možda vanzemaljci ako imaju šanse biti će i njihovi zagovaratelji samo da je guza u fotelji ,pa makar ti se on/i ne sviđao/li,bitno je da se živi i zarađuje bez motike pardon mješalice jer "ko ne evoluira devalvira" _________________ KIM JONG IL:"AKO SMO JAKI UVEK ćEMO BITI U PRAVU,AKO SMO SLABI UVEK ćE NAS PROGLAšAVATI ZA KRIVCE!"
Stepan Timfejevič Razin ili Stenjka Razin (rus. Степа́н Тимофе́евич Ра́зин, Стенька Разин; * 1630; † 16. juna 1671. u Moskvi) bio je ataman donskih kozaka. Bio je vođa ustanka protiv Ruskog carstva.
Stenjka Razin je sa svojim ljudima od 1667. do 1669. bio pirat na Kaspijskom moru, boreći se proiv Persijanaca i pljačkajući njihove gradove. Godie 1670. krenuo je uz tok reke Volga. Jezgro njegove vojske činili su kozaci, a njima su se brzo pridružili seljaci, staroverci i etniičke i religijske manjine. Razinove jedinice su zauzele i brutalno opljačkale više gradova, među njima Astrahanj i Samaru, tako da su ustanici nakratko kontrolisali velika područja južne Rusije. U svojim proklamacijama Razin je tvrdio da mu je cilj da iskoreni bojare i druge moćnike, i da uspostavi kozačku republiku oko Volge zasnovanu na apsolutnoj jednakosti. Veliki poraz je doživeo pri opsadi tvrđave Simbirsk. Kada su mobilisani plemići cara Alekseja, oni su brzo suzbili ustanak, a Razinova vojska se raspala. Dana 14. aprila/24. aprila zarobili su ga kozaci iz njegove pratnje. Kasnije je pogubljen u Moskvi odsecanjem udova i glave.
Razinov ustanak bio je jedan od mnogobrojnih ustanaka druge polovine 17. veka koji su izbili kao posledica pojačane eksploatacije kmetova pod carem Aleksejem, što je uzrokovalo masovnu pojavu odbeglih seljaka. Njegovi početni vojni uspesi su bili vezani za okupljanje religijskih frakcija koje nisu pripadale zvaničnoj Pravoslavnoj crkvi.
Stenjka Razin je opevan u brojnim ruskim narodnim pesmama. Kompozitor Aleksandar Glazunov je kao dvadesetogodišnjak napisao simfonijsku poemu Stenjka Razin, opus 13. Dmitri Šostakovič je 1964. napisao kantatu „Pogubljenje Stenjke Razina“ za solo bariton, orkestar i mešoviti hor.
Vremenska zona: CET (Evropa) Idi na stranicu Nazad1, 2, 3, 4, 5, 6, 7
Stranica 7/7
Ne možete ostavljati nove komentare u ovom forumu Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu Ne možete prepraviti vlastite poruke Ne možete obrisati vlastite komentare u ovom forumu Ne možete glasati u anketama foruma