Klub SFRJ Forum Indeks Klub SFRJ
Da se podsjetimo ili necem naucimo iz vremena SFRJ
 
 Kako koristiti ovaj Forum?Kako koristiti ovaj Forum?   TražiTraži   Lista članovaLista članova   Grupe korisnikaGrupe korisnika   RSS Feed   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Provjeri privatne porukeProvjeri privatne poruke   LoginLogin 




veljko vlahović

 
Otvori novu diskusiju   Odgovori na temu    Klub SFRJ Forum Indeks -> Revolucionari
Vidi prethodnu temu :: Vidi sljedeću temu  
Autor Poruka
muzaferija
Pionir


Član od: 24 Sep 2009
Komentari: 37
Mjesto: kr sutjeska

KomentarUpisano: 28 Oct 2009 22:42    Naslov komentara: veljko vlahović Citiraj ovaj komentar

http://www.montenegro-canada.com/i//tn_veljkovlahovic.jpg
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail Posjeti web-site
muzaferija
Pionir


Član od: 24 Sep 2009
Komentari: 37
Mjesto: kr sutjeska

KomentarUpisano: 28 Oct 2009 22:59    Naslov komentara: Re: veljko vlahović Citiraj ovaj komentar

Veljko Vlahovic

Veljko Vlahovic politicar, inzinjer masinstva rodjen je 02.09. 1914. u selu Trmanje, u Rovcima kod Kolasina. Umro je 7. 03. 1975. godine. Sahranjen je u Beogradu, u Aleji velikana. Istaknuti omladinski i partijski rukovodilac, humanist i graditelj socijalisticke Jugoslavije.
Osnovnu skolu ucio je u rodnom mjestu, a gimnaziju u Podgorici i Beogradu, Studirao je masinstvo na Tehnickom fakultetu u Beogradu, Pragu, na Sorboni (u Parizu) i diplomirao na Univerzitetu u Moskvi.Veoma se rano, jos kao srednjoskolac, ukljucio u napredni pokret. U Beogradu je 1932. godine izabran za sekretara udruzenja srednjoskolaca beogradskih gimnazija, koje je tada bilo jezgro revolucionarnog, srednjoskolskog pokreta.
Stupajuci na studije masinstva na Tehnickom fakultetu u Beogradu, po prirodi sistematican, radan i uporan, ubrzo je postao jedan od istaknutijih boraca i rukovodilaca naprednog studentskog pokreta u Beogradu. U SKOJ je primljen 1933, a u KPJ 1935, kao vec istaknuti studentski aktivist.
Sredinom tridesetih godina, napredni studenti Beogradskog univerziteta bili su pokretaci i organizatori brojnih politickih akcija u gradu i na Univerzitetu. Vlahovic je vec tada bio jedan od istaknutih organizatora i rukovodilaca borbe beogradskih studenata za autonomiju Univerziteta, slobodu nauke i kulture, protiv nacionalistickih udruzenja i policijske strahovlade, za demokratske slobode i drustveni napredak zemlje. Bio je clan od osnivanja, a 1935, do jula 1936, i predsjednik Akcionog odbora strucnih studentskih udruzenja na Beogradskom univerzitetu, i jedan od najistaknutijih organizatora i rukovodilaca velikih studentskih strajkova (februara 1935. i 4. aprila 1936.) u Beogradu. Zbog toga je hapsen i interniran u koncentracioni logor u Visegradu (14. februara do 20. marta 1935) i iskljucen s Univerziteta za 1935/36. godinu. Prije i u toku strajkova putovao je u Zagreb i Ljubljanu zbog koordinacije zajednicke akcije studenata ova tri velika univerziteta protiv tadasnjeg rezima.
Zajedno s Lolom Ribarom ucestvovao je u formiranju akcionih komiteta i u pripremama jugoslovenske studentske delegacije za Svjetski omladinski kongres u Zenevi, odrzan u jesen 1936. godine.
Polovinom 1936, po odluci partijskog rukovodstva na Univerzitetu, da bi izbjegao hapsenje, otputovao je u Prag, gdje se odmah ukljucio u rad partijske organizacije jugoslovenskih studenata u ovom gradu, i ubrzo izabran za zamjenika sekretara partijske organizacije.
Ucestvovao je u spanskom gradjanskom ratu, kao borac Internacionalnih brigada. Krajem januara 1937, s grupom od 26 jugoslovenskih studenata, iz Praga se ilegalno, preko Pariza, prebacio u Spaniju. Iz prvih dana njegova boravka u Spaniji potice i njegovo poznato pismo studentima Beogradskog univerziteta, u kome ih poziva na akciju davanja svestrane pomoci spanskom narodu u borbi za njegovu slobodu.
U spaniji se borio u Balkanskom internacionalnom bataljonu „Dimitrov" i poceo „da polaze ispite iz velike lekcije istorije", kako je nazivao borbu za spansku republiku. Ubrzo posle dolaska u Spaniju, u bici na Marami, 14. februara 1937. tesko je ranjen u nogu.
U Spaniji je bio borac s puskom u ruci i vrsio niz odgovornih duznosti u Internacionalnim brigadama. Najprije je radio u kadrovskoj sekciji Baze internacionalnih brigada u Albaceti, a zatim je bio pomocnik nacelnika za kadrove Balkanske internacionalne brigade. Poslije toga je radio u Komesarijatu internacionalnih brigada u Madridu i Barceloni, a zatim u Centru za evakuaciju boraca internacionalnih brigada u S'Agara. U drugoj polovini 1937, poslije smrti Blagoja Parovica, izvjesno vrijeme je bio i urednik lista „Dimitrovac". Posljednja funkcija u spanskoj republikanskoj vojsci bila mu je komesar bataljona.
Poslije prelaska u Pariz, od CK KPJ dobio je zadatak da organizira tehniku i dokumenta za ilegalni i legalni povratak u zemlju jugoslovenskih dobrovoljaca iz spanskog gradjanskog rata. U Francuskoj je djelovao i kao clan Partijskog biroa nekoliko partijskih celija u Parizu. U Parizu se prvi put susreo s drugom Titom, i od tada je jedan od njegovih najblizih suradnika i dosljednih sljedbenika. Dok je boravio i radio u Parizu, izabran je 1939. za clana CK SKOJ-a. Oktobra 1939. upucen je u Moskvu, kao predstavnik SKOJ-a, u Komunisticku omladinsku internacionalu (KIM). U Moskvi je nastavio studije na moskovskom Tehnickom fakultetu i radio u organima KIM, kao predstavnik SKOJ-a, a 1942. i 1943, do rasformiranja, kao sekretar KIM. Pored rada u KIM, bio i predstavnik KPJ u Kominterni do njenog raspustanja, 1943. godine.
Aprilski rat i okupacija Jugoslavije 1941. godine zatekli su ga u Moskvi. Vlahovic je tada pojacao rad na vezama jugoslovenskih komunista i gradjana s domovinom i radio na popularizaciji narodnooslobodilackog pokreta.
Po zadatku CK KPJ i Vrhovnog staba NOPOJ, u Moskvi je, 11. novembra 1941, organizovao s DJurom Salajem radiostanicu „Slobodna Jugoslavija", preko koje je u svijet prodirala istina o borbi naroda Jugoslavije protiv okupatora i domacih izdajnika. Odrzavao je vezu s VS i dobivao izvjestaje iz zemlje, pripremao emisije za radio-stanicu, pisao u sovjetskoj stampi i drzao predavanja studentima, radnicima i sovjetskim gradjanima o oslobodilackoj borbi jugoslovenskih naroda. Starao se da radio-vesti „Slobodna Jugoslavija" i dobiveni izvjestaji iz zemlje budu emitirani na vise stranih jezika i jezicima jugoslovenskih naroda.
U Jugoslaviju se vratio krajem 1944. godine, i preuzeo duznost nacelnika Uprave za agitaciju i propagandu Centralnog komiteta Komunisticke partije Jugoslavije.
Poslije oslobodjenja zemlje, obavljao je najodgovornije partijske i drzavne duznosti: potpredsjednik Vijeca naroda u Narodnoj skupstini FNRJ, predsjednik Odbora za prosvjetu Saveznog vijeca, predsjednik Spoljnopolitickog odbora Narodne skupstine FNRJ, zamjenik ministra inostranih poslova FNRJ (1951—1952) i direktor „Borbe" (1953). Bio je clan Izvrsnog odbora i clan Predsjednistva SSRNJ (do juna 1966), predsjednik Komisije za medjunarodne veze SSRNJ, clan Centralnog odbora SUBNOR Jugoslavije, predsjednik Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida Jugoslavije (do oktobra 1965) i clan Uprave udruzenja spanskih boraca Jugoslavije.
Za clana CK KPJ (SKJ) biran je od V do X kongresa. Od VII kongresa SKJ clan je Izvrsnog komiteta, a od VIII kongresa do IV plenuma CK bio je jedan od sekretara CK SKJ. Na IX i X kongresu biran je za clana Predsjednistva CK SKJ. Bio je i predsjednik Gradske konferencije SKS Beograda (mart 1968 — mart 1970).
Bio je clan Savjeta Federacije i rezervni general-major Jugoslovenske narodne armije.
Bio je clan (1950) i sef jugoslovenske delegacije na zasjedanju Generalne skupstine Organizacije ujedinjenih naroda i Clan jugoslovenske delegacije na I konferenciji sefova drzava ili vlada nesvrstanih zemalja u Beogradu, septembra 1961. godine.

U vrijeme svog bogatog politickog rada, Vlahovic se bavio opsteepolitickim i ideolosko-teorijskim pitanjima marksizma-lenjinizma. Objavio je vise tekstova i studija o razvoju i ulozi SKJ u socijalistickom samoupravnom drustvu i drugim pitanjima. Za njegovu stvaralacku misao vezani su mnogi dokumenti komunisticke partije u cijoj je izradi ucestvovao, kao sto je Program Saveza komunista Jugoslavije i platforma za X kongres SKJ. Bio je veoma cijenjen kao suborac i drug, kao izuzetno skroman, principijelan i dosljedan borac za socijalizam. Kao istaknuti teoreticar, prekaljeni revolucionar, sljedbenik i suborac druga Tita, imao je veliki autoritet u nasoj zemlji i u revolucionarnom i progresivnom pokretu u svijetu.
Na poslanickim izborima, biran je za poslanika Savezne narodne skupstine u vise saziva.
Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i velikog broja jugoslovenskih i stranih visokih odlikovanja.
Za vrijeme studenskih demonstracija juna 1968, u Beogradu, stao je na stranu studenata i dobio batine na ulici, od policije!
Narodnim herojem proglasen je 27. novembra 1953. godine.
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail Posjeti web-site
freda
drug


Član od: 18 Oct 2009
Komentari: 17
Mjesto: Ulm,Nemcka

KomentarUpisano: 02 Sep 2010 18:32    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

http://cid-c8a4475f8e193ba9.office.live.com/browse.aspx/Dokumente/O%20omladini-Veljko%20Vlahovic

skenirana Veljkova knjiga " O omladini"
_________________
http://cid-c8a4475f8e193ba9.skydrive.live.com/browse.aspx/Front%201977%20Nas%20Tito
http://cid-c8a4475f8e193ba9.skydrive.live.com/browse.aspx/ORA%201980-1989%20FRED%20PRIVAT
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
Pokaži ranije komentare:   
Otvori novu diskusiju   Odgovori na temu    Klub SFRJ Forum Indeks -> Revolucionari Vremenska zona: CET (Evropa)
Stranica 1/1

 
Idi na:  
Ne možete ostavljati nove komentare u ovom forumu
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Ne možete prepraviti vlastite poruke
Ne možete obrisati vlastite komentare u ovom forumu
Ne možete glasati u anketama foruma


MojForum.si - brezplačno gostovanje forumov. Powered by phpBB 2.