Domene | Spletno gostovanje | Reseller gostovanje | EMAIL gostovanje
SSL certifikati | Spletne aplikacije na klik | Brezplačna spletna stran (Website Builder) | WordPress gostovanje
Spletne strani, brezplačna izdelava in namestitev | Poceni letalske karte | Letalske karte | Poceni hoteli

Vuk · Administrator foruma Član od: 23 Dec 2007 Komentari: 1528

Evo blizi se 8. mart koji se u sviojetu obiljezava kao Dan zena povodom borbe zena cijelog svijeta za ravnopravnost sa muskarcima.
U cemu se ogleda ravnopravnost?
Po mom misljenju nije dovoljno da muz ponekad opere sude pa da se kaze kako su zena i muz ravnopravni.
Po meni ravnopravnost treba da se ogleda u cjelokupnom odnosu muskaraca i zena.
Pravo na iste uslove pri zaposljavanju, isti licni dohodak, iste uslove napredovanja kako u radnom tako i politickom smislu i tako dalje.
Znaci ravnopravnost bi trebala da bude nesto sto ce dati iste mogucnosti svima bez obzira na pol.
Kod nas u SFRJ je dosta bilo uradeno na tom planu ali je moglo i vise.
Medutim kad poredim sa uslovima u Svedskoj mislim da smo ipak bili ispred. Ovdje se ravnopravnost banalizuje na porodicne odnose a i dalje se osjeca neravnopravnost u politici, radnim mjestima, odnosu u drustvu i sl.
Zanima me vase misljenje o toj problematici.
_________________
"Hej, hej Jugosloveni, bračo rođena,
vratite se kući, samo jedna je Jugoslavija.."
www.vuksfrj.se

rozalin · Sekretar Član od: 24 Dec 2007 Komentari: 825

Antifasisticki front zena osnovan je 06.12. 1942.godine u Bosanskom Petrovcu. To je zenska drustveno politicka organizacija. Na Balkanu pocetkom XX vijeka polozaj zene bio je karakteristican po njihovoj podredjenosti u patrijarhalnom drustvu. Potiskivane su iz javnog i kulturnog zivota. Vecinom su bile i smatrano je da je mjesto zeni u kuci.

Jos prije 1918. godine u svim zamljama postojale su zenske humanitarne, vjerske i profesionalne organizacije, sa izrazenim podjelama na vjerskoj i nacionalnoj osnovi. Ukoliko su neke od tih organizacija i sadrzavale neku od feministickih ideja, ona je ostajala u drugom planu ili je potpuno zanemarena.
Zene socijaldemokratkinje djelovale su u radnickim partijama ili drustvima i u sindikalnim organizacijama. Oni su u to vrijeme kako je to bila praksa u svim socijaldemokratskim partijama, zahtjeve za ravnopravnost zena podredjivali zahtjevima za oslobodjenje radnicke klase, polazeci od klasicnog shvatanja da ce oslobodjenje zena biti automatska posljedica klasnog oslobodjenja.
U aprilu 1919. Doslo je do ujedinjenja socijaldemokratkinja iz Srbije i Hrvatske osnovan je aprila 1919, u okviru Socijalisticke radnicke partije (komunista) - SRPJ (k) / Sekretarijat zena socijalista (komunista). Prema Statutu Sekretarijata, on se smatra dijelom partijske cjeline i priznavao je program SRPJ (k) u kome je, pored ostalog, stajalo da se SRPJ (k) bori za jednaka prava svih, bez razlike pola i porijekla, za pravnu i politicku jednakost svih gradjana bez razlike pola kao i za aktivno i pasivno biracko pravo svih gradjana i gradjanki starijih od 20 godina. Medjutim statut Sekretarijata iskljucuje izricito oslikavanje posebnih zenskih organizacija, a sam Sekretarijat se smatra "tehnicko - izvrsnim odborom u agitaciji i organizaciji zena". Sekretarijat je do kraja 1920. godine razvio zapazen rad na organizovanju zena komunista u pojedinim mjestima u okviru postojecih partijskih organizacija. Izdavao je svoj list "Jednakost".
Istovremeno kada je osnovan pomenuti Sekretarijat, u Beogradu je aprila 1919. godine, osnovano i feministicko, nestranacko udruzenje Drustvo za prosvecivanje zena i zastitu njenih prava. U jesen iste godine takvo drustvo osnovano je i u Sarajevu. Cilj tih udruzenja bio je prosvecivanje i da se radi na ostvarivanju njihovih gradjanskih i politickih prava. Drustvo izdaje svoj list "Zenski pokret".
U svim zemljama, ranije osnovana zenska drustva obnavljala su svoj rad i na inicijativu svog Srpskog naroda zenskog saveza (osnovan jos 1906.) odrzan je njihov prvi Kongres u Beogradu na kome je osnovan Narodni zenski savez Srpkinja, Hrvatica i Slovenki. Savez je okupio sva nacionalna, prosvetarska i humanisticka drustva, njih oko 200, na jednoj sirokoj platformi koja je podrazumjevala rad na razvijanju humanog, etickog, kulturnog, feministicko - socijalnog i nacionalnog rada. Po svojoj centralistickoj organizaciji i po metodama rada Savez je bio pobornik integralnog jugoslovenstva.
Savez se po osnivanju uclanio u Medjunarodni zenski Savez (ICW) u cijem je radu aktivno ucestvovao i prilagodjavao se tadasnjim medjunarodnim feministickim standardima, pa je i on 1922. utvrdio svoj detaljniji program rada.
Program je sadrzavao sljedece tacke:
• Rad na narodnom jedinstvu;
• rad na izjednacenju zene sa muskarcem u privatnom i javnom pravu, na zastiti zenske radne snage s obzirom na njen prirodni poziv majke;
• ostvarenje principa za jednak rad, jednaka zvanja i jednake nagrade;
• rad na zastiti djece i omladine, za jednako vaspitanje muske i zenske djece u skoli i u kuci;
• borba za jednak moral za zene i muskarce, kao i borbu protiv alkoholizma i prostitucije.
Ovaj Savez je od 1929. godine djelovao pod imenom Jugoslovenski zenski savez, a od 1936. godine izdaje svoj list "Glasnik Jugoslovenskog zenskog saveza".
Na drugom kongresu ovog Saveza 1920. izdvojile su se delegatkinje onih udruzenja koje su imale feministicke programe ili su se u svom radu zalagale za ravnopravnost zena (oko 26 drustava). One su u okviru Narodnog zenskog saveza osnovale feministicku sekciju i odredile njen nacelni program za nekoliko narednih meseci. Program je obuhvatio tematske kurseve, predavanja i konferencije posvecene gradjanskom vaspitanju zene, zatim nedeljne zabave, citanje knjizevnih djela, kao i predavanje o higijeni zene i djeteta.
Drustvo za prosvecivanje zene prosirilo je svoje zadatke i promjenilo ime u Zenski pokret. Sa Splosnjim zenskim drustvom iz Ljubljane i Udruzenjem jugoslovenskih zena iz Zagreba, drustvo je 1923. godine organizovalo skupstinu feministickih drustava u Ljubljani. Na toj skupstini osnovana je Alijansa zenskih drustava u drzavi SHS, sa ciljem da se izbore za politicka prava zena, kako bi njihovim posredstvom reformama i promjenama starih i donosenjem novih zakona uticala na promjene obicaja i na ostvarenje potpune jednakosti izmedju muskaraca i zena. Stoga Alijansa na prvo mjesto stavlja borbu za pravo glasa, zatim priznanje poziva zene - majke i domacice za produktivan poziv, za ekonomsku nezavisnost udate zene, za priznavanje jednakog roditeljskog starateljstva oca i majke nad djecom, za osiguranje izdrzavanja majke i djeteta putem zakona, zatim za izmjenu nasljednog prava u korist zene, za opste osiguranje majke, za bolju zastitu zenske radne snage i za uvodjenje zenskih inspektora rada u preduzeca, za slobodno napredovanje u pozivima kojima se zene bave, kao i za slobodan pristup u politicki zivot. Alijansa je aktivno saradjivala u Medjunarodnoj Alijansi za prava glasa zena (IAW).
I Drustvo za prosvecivanje zena i Narodni zenski savez i Sekretarijat zena socijalistkinja (komunista) 1919. i 1920. godine odrzavale su razne konferencije, zborove i predavanja posvecene ravnopravnosti zena, a posebno pravu glasa, nastojeci da se u novi Ustav koji je bio u pripremi to pravo prizna zenama. Zborovi za zensko pravo glasa, veoma posjeceni, odrzavani su u svim vecim gradovima u Jugoslaviji i koristeni su da se prikaze tezak i neravnopravan polozaj zena svih slojeva u kraljevini. Za vrijeme zasjedanja Ustavotvorne skupstine odrzano je vise protestnih zborova zena u vise gradova. Sa protestnog zbora u Beogradu, kome su prisustvovale delegatkinje iz vise gradova i svih krajeva Jugoslavije, podnesena je Ustavotvornoj skupstini rezolucija, ali o njoj Skupstina nije raspravljala.
Komunistickoj partiji zabranjen je rad 1921. godine, pa su zene iz Sekretarijata zena presle na rad uglavnom u drustvo za prosvecivanje zena, a mladje nesto kasnije u Udruzenje studentkinja beogradskog univerziteta , koje je osnovano 1922. godine sa pravom rada samo na beogradskom univerzitetu. Cilj ovog drustva bio je pruzanje materijalne pomoci siromasnim studentkinjama, osnivanje doma za studentkinje, podsticanje na strucni rad, kao i rad na samoosvescivanju studentkinja u cilju ostvarivanja ravnopravnosti. Feministicke organizacije osnivane su i dalje izmedju dva rata. Tako su organizacije Jugoslavije, Bugarske, Cehoslovacke, Poljske, Rumunije i Grcke osnovale Malu zensku atlantu (1923). Program ove antante je feministicki, a osnovana je radi razmjene iskustva i zajednickog nastupanja u borbi za mir u Internacionalnoj ligi za mir i slobodu.
Zensku stranku osnovala je grupa mladih intelektualki 1927. godine, koje su bile nezadovoljne nacinom rada i sporoscu Zenskog saveza i Alijanse. Stranka je nastupila vrlo borbeno i za kratko vrijeme svoga postojanja odrzala je u Srbiji vise dobro posjecenih zborova za zensko pravo glasa. Upravo kada se stranka pocela bolje organizovati, u Jugoslaviji je suspendovan Ustav i zavedena diktatura 06. januara 1929. godine, pa je ova stranka kao i sve druge politicke stranke morala da obustavi svoj rad, a kasnije ga nije ni obnovila.
Krajem 1927.godine osnovano je Udruzenje univerzitetski obrazovanih zena, koje je imalo svoje sekcije u Beogradu, Sarajevu, Skoplju, Sapcu i Kragujevcu. Stitilo je profesionalne interese zena, zalagalo se za napredovanje zena u sluzbi i trazilo promjene u gradjanskom pravu. Izradile su vrijednu "Bibliografiju zenskih pisaca u Jugoslaviji" (do 1936. godine). Od 1931. godine u Jugoslaviji djeluje i posebna zenska organizacija Liga zena za mir i slobodu. Clan je medjunarodne lige za mir i slobodu. Diktatura je u medjuvremenu postepeno slabila, i pored svih represalija nije se mogla odrzati jer su otpori u mnogim dijelovima zemlje bili intenzivni i neprekidni. Ubistvo kralja Aleksandra Karadjordjevica u Marselju 1934. godine, ubrzalo je rad na obnovi politickih partija i pripreme za novi Parlament koji su odrzani 1935. godine. I Komunisticka partija Jugoslavije, iako jos uvijek u ilegalstvu, unapredila je svoj rad. Slijedeci politiku Narodnog fronta koji je sredinom tridesetih godina nastajao u nekim zemljama Evrope u otporu fasizmu i nacizmu, KPJ je u zenskom pitanju modifikovala svoje stavove.
Ostajuci i dalje na pozicijama da je zensko pitanje klasno - ona se odrekla iskljucivosti u pogledu organizovanja zenskih programa i nacina njihovog rada. Umjesto rada sa zenama u okviru partijskih organizacija, KPJ upucuje svoje clanice i simpatizerke, da osnivaju posebne zenske organizacije, da se ukljucuju u rad postojecih organizacija, gdje god za to postoje uslovi osnivaju zenske sekcije, odbore, aktive i slicne organe, koji bi se bavili sasvim konkretnim programima rada na prosvecivanju i kulturnom uzdizanju zena.
Omladinska sekcija zenskog pokreta osnovana 1935. godine u okviru drustva Zenski pokret bila je mjesto gdje su se okupljale studentkinje iz Udruzenja studentkinja, mlade zene svih zanimanja, iz skola, kancelarija, fabrika, banaka, trgovina, iz raznih profesionalnih i sindikalnih organizacija i tu su one mijenjale svoja iskustva i dobijale podstrek za rad. Program Zenskog pokreta sa svojom naglasenom aktivnoscu u borbi za zenska prava svih zena, bez obzira na rasu, vjeru, narodnost i politicka shvatanja davao je dovoljno osnova da se zene okupe na platformi borbe protiv fasizma, pa je Omladinska sekcija postala mjesto za okupljanje antifasistkinja.
U Hrvatskoj je na inicijativu KPJ u Zagrebu 1936. godine osnovano Drustvo za prosvjecivanje zena koje je okupljalo zene svih slojeva. Slicna drustva osnivaju se i u drugim gradovima u Hrvatskoj. U Sloveniji je 1939. godine osnovan "Medjunarodni odbor slovenackih zenskih drustava" koji je koordinirao rad zenskih organizacija uclanjenih u Jugoslovenski zenski Savez ili "Zenski pokret" i drugih samostalnih zenskih organizacija, osim klerikalnih. Sve ove organizacije u Jugoslaviji djelovale su na razne nacine: predavanjima o polozaju zena, izucavanjem pojedinih pitanja iz oblasti ekonomije, politike, istorije i sl. Organizovale su razne tecajeve i priredbe. One su s jedne strane povezane u zenski pokret i vrlo su intenzivno djelovale na ostvarivanje programa zenske ravnopravnosti, a sa druge strane podsticale su zene da se u raznim drustvenim grupacijama, strucnim profesionalnim, omladinskim, sindikalnim pa i u politickim partijama postavljaju svoje probleme u cilju da ih one prihvate kao svoje. Tako na pr. Samostalna demokratska stranka u okviru drustva za prosvecivanje sela, "Seljacko kolo" - osnovala je "Zensku sekciju", koja je razvila zapazen rad u selima Hrvatske, Bosne i Hercegovine. Zene se osim toga angazuju u mnogobrojnim aktivnostima u pokretu protiv fasizma, kao i na pr. u akcijama za pomoc Spanskom narodu, za pomoc pohapsenim antifasistima, u mirovnom i omladinskom pokretu, u predizbornim kampanjama, u cestim strajkovima i demonstracijama. Na taj nacin one se povezuju u antifasisticki pokret, pokret za slobodu i demokratiju i za nezavisnost zemlje. Grupa zena, opet pod uticajem KPJ pokrecu nezavisne zenske listove. U Beogradu 1936. godine pokrenut list "Zena danas" (izlazila je do 1976.). U Zagrebu je 1938. godine pokrenut "Zenski svijet", "Nasa zena" u Sloveniji 1940. godine (zamenila je feministicki zenski list koji je ranije izlazio). Ovi listovi sireni su u svim krajevima Jugoslavije i odigrali su veliku ulogu u podizanju svesti zena, u razmeni iskustava, u obavestavanju o svim politickim dogadjajima u zemlji i svetu, kao i u ukljucivanju zena u drustveno - politicki zivot.

2000 zena rudara 1934. godine ucestvovalo je u strajku rudara u Trbovlju, a 1935. demonstriralo je 5000 zena ispred njemackog konzulata u Zagrebu ( za mir i protiv fasizma), 1936. godine u akciji za mir i slobodu skupljeno je 600 000 potpisa zena. 1939. godine pokrenut je casopis «Zene danas», u kojoj se bore za pravo glasa. U ovoj akciji zene masovno ucestvuju.
Pocetkom ustanka ukljucuju se u borbu za oslobodjenje od okupatora. Tada pocinje i njihova borba za bolji polozaj u drustvu. Osnivaju se zenske organizacije. U NOP ukljucuju se kao borci,politicki rukovodioci, bolnicari ljekari. Posebno je potrebno naglasiti da pocinje njihova aktivnost u pozadini fronta. Organizacije zena formiraju se kao i organizacije Narodnog fronta (opstinski, mjesni i gradski odbori zena). Poslije uspjeha koji su postignuti 1941 i 1942. godine stvara se antifasisticki front zena Jugoslavije (AFZ).
Prva zemaljska konferencija odrzana je u Bosanskom Petrovcu (16.12.1942). Tada je formirana jedinstvena organizacija zena Jugoslavije (AFZ). Tom prilikom josip Broz Tito odrzao je pozdravni govor.
Ja se ponosim time sto stojim na celu armije u kojoj ima ogroman broj zena. Ja mogu kazati da su zene u toj borbi po svom heroizmu, po svojoj izdrzljivosti, bile i jesu na prvom mjestu i u prvim redovima i svim narodima Jugoslavije cini cast sto imaju takve kceri."
Na konferenciji je ucestvovalo 166 zena delegata sa oslobodjene i neoslobodjene teritorije. Izabran je Centralni odbor AFZ i istaknuti zadaci organizacije. Kada je oslobodjena zemlja AFZ je bio organizovan na podrucju cijele zemlje.
U periodu od 1941. do 1945. godine u redovima NOV-e ucestvovalo je oko 100000 zena od kojih je poginulo 25000, 40000 ranjeno, a 3000 zena ostalo je nesposobno za rad. U toku NOB oko 2000 zena postale su oficiri, vise od 1900 zena ima Partizansku spomenicu 1941, a ordenom narodnog heroja odlikovana je 91 zena. Na slobodnoj teritoriji u razlicitim akcijama
(sakupljanje hrane, odjece, sanitetskog materijala, obradjivale su zemlju...).

• U Bosni i Hercegovini konferencija zena odrzana je u avgustu 1941, a 1942. pomislja se na osnivanje jedinstvene organizacije zena na podrucju BiH koja je onovana u slobodnoj Foci 1942.
• U Crnoj Gori aktivno ucesce u NOP uzelo je oko 50000 zena, vise od 12000 je za manje od godinu dana proslo kroz zatvore i logore. Pokazale su nevidjenu hrabrost prilikom strijeljanja pred neprijateljem. Kongres AFZ Crne Gore i Boke Kotorske odrzan je 05.12.1943.
• U Hrvatskoj Zene su bile aktivne jos u pripremi ustanka. Posebno znacaj rad zena bio je u zagrebu i Splitu. Stupale su u NOV pa je 1942. formirana zenska ceta u Lici, gdje je situacija bila teska, zbog vojnih operacija koje su se tu vodile (IV neprijateljska ofanziva). Prva konferencija AFZ bila je u junu 1943. godine.
• U Makedoniji zene ucestvuju u organizovanju ustanka. Podnosile su zajedno sa muskarcima veliku pljacku bugarske politike. Ukljuzene u antifasisticki pokret dosta su doprinijele u pozadinskim radovima. Konferencija AFZ Makedonije odrzana je avgusta 1944.
• Osvobodilna fronta slovenackog naroda podrzavala je rad zena u pozadini. Aktivni su clanovi na slobodnoj i okupiranoj teritoriji u formiranju vlasti. Pruzale su pomoc iseljenicima i deportovanima koje su njemacki fasisti prisilno protjerivali iz Slovenije zeleci od nje napraviti germanizovanu teritoriju.
• U Srbiji organizacije zena bile su dio antifasistickog fronta. Poseban znacaj ima njihov otpor bratoubilackom ratu. Prva konferencija zena odrzana je u Beogradu januara 1945. godine.
• Zene su se organizovale po gradovima i selima Srema , kasnije Banata i Backe. Smotra zena antifasista odrzana je januara 1945. u Novom Sadu. One su se borile izmedju ostalog i za suzivot svih naroda koji su zivjeli na tom podrucju.
• Patrijarhalni mentalitet najvise se osjecao na Kosovu. Iako je KPJ nastojala da i tu ukljuci zene u rad, zene su ostale vecinom kod kuce. Tek marta 1945. seoski i gradski odbori zena se uoblicuju na Oblasnoj konferenciji zena Kosova.

Pored vidnih uspjeha u borbi zene su dale veliki doprinos u razvoju narodne vlasti, sirenju bratstva i jedinstva i prevazilazenju nacionalne mrznje na oslobodjenoj teritoriji.

Poslije rata odrzana su 3 kongrsa AFZ i to:
Prvi u julu 1945.u Beogradu na kome je bilo 960 zena delegata
Drugi 1948. na kome je bilo 826 zena delegatav i
Treci 1950. na kome je bilo 609 zena delegata
AFZ je predstavljao zene Jugoslavije u medjunarodnom pokretu zena, jedan je od osnivaca Medjunarodne demokratske federacije zena. Ukinut je na IV kongresu 1953. kao posebna zenska organizacija.
Razlicite organizacije i drustva koja se bave pitanjima od interesa za zene ujedinile su se u Savez zenskih drustava Jugoslavije,iz koga je nastala Konferencija za drustvenu aktivnost zena Jugoslavije. Osnovana je 1961. u Zagrebu. Djelovala je u sastavu SSRNJ (Savez socijalistickog radnog naroda Jugoslavije)
_________________
MUSKARCI SU RODJENI ZA REVOLUCIONARE,
TIM VISE AKO IMAJU POTPORU U LJUBAVI ZENE

milan · Upisano: 30 Apr 2009 20:33 Naslov komentara: Razbijanjem SFRJ...

razbijanjem-unistavanjem industrije, tehnolosko-trzisnih veza tekstilne industrije na ekonomskom prostoru SFRJ, mnogo zena je dobilo otkaze, armija majki. buducih majki dobilo je otkaze..zlocin svoje vrste. Uvoze se kojekakve krpe i prnje, a bili smo poznati po kvalitetu u toj evropi kojoj hrlimo *grlom u jagode*...

Vuk · Administrator foruma Član od: 23 Dec 2007 Komentari: 1528

Pa kao sto znate kod kapitalista nije vise bitan kvalitet nego samo profit. Ako bi se odjevni predmeti pravili da izdrze vise godina onda bi se manje prodavali pa bi i profit bio manji.
Znaci proizvedi nekvalitetno u zemljama sa jeftinom radnom snagom i onda to prodaju sto je moguce skuplje. Ono sto se ne uspije prodati po visokim cijenama daju na rasprodaje i do 75%(najverovatnije po cijeni proizvodnje) tako da se profit visestruko obrne. To sto narod misli da mu je ljepo sto kupuje marke a ne kvalitet je druga stvar.

Pozdrav Vuk.
_________________
"Hej, hej Jugosloveni, bračo rođena,
vratite se kući, samo jedna je Jugoslavija.."
www.vuksfrj.se

milan · Nezamjenjiv clan Član od: 07 Feb 2008 Komentari: 1710 Mjesto: Beograd

je bilo u europi..profitna stopa prosecno ko 5% se smatrala solidnom, primenjena stopa, tacno je i 75% !, uhodana je ukljucujuci i za bofl robu u *istocnom lageru*..a to se vec zove..*deranje koze*..!

milan · Nezamjenjiv clan Član od: 07 Feb 2008 Komentari: 1710 Mjesto: Beograd

GOVOR MARŠALA TITA NA TREĆEM KONGRESU NARODNOG FRONTA SRBIJE

Za vrijeme jučerašnjeg zasijedanja Trećeg kongresa Narodnog fronta Srbije, oko 12.30 časova, u dvoranu je ušao maršal Tito u pratnji člana Politbiroa CK KPJ, druga Aleksandra Rankovića.

U sali su se prolomili poklici „Heroj Tito”, „Tito - Partija”, „Mi smo Titovi - Tito je naš”. Delegati su ustali i dugo oduševljeno pljeskali i skandirali. Ovacije su trajale čitavih deset minuta.

Kad su se ovacije najzad stišale, maršal Tito je uzeo riječ i održao govor koji je bio prekidan opštim odobravanjem.

Drugo Tito je rekao:

Drugovi i drugarice, delegati,

Dozvolite da vas pozdravim i vam zaželim uspješan rad i završetak ovog, Trećeg kongresa Narodnog fronta Srbije. (Aplauz.) Čuo sam juče da želite da dođem ovdje i ja pretpostavljam zašto vi to želite. Vjerovatno zato da vam kažem nešto novo. (Odobravanje). Međutim, ja ne bih imao ništo novo da vam kažem. Vi ste čuli već na ovom Kongresu, mislim, sve što je najnužnije i najvažnije. To novo što bi se ovdje moglo reći novo je utoliko - ukoliko mi treba da izvršavamo izvjesne zadatke. A tih zadataka mi imamo mnogo i premnogo. Ja znam da je vama važno podvući koji su osnovni zadaci kod nas i ja mogu samo da podvučem ono što su drugovi ovdje već kazali. A to je da nama ove godine treba mnogo radne snage, da nam treba mnogo dobrovoljnog rada, da Narodni front treba da napregne sve sile da bi njegovi članovi dali što više dobrovoljnih radnih časova. Taj veliki radni kolektiv, to jeste ta ogromna politička organizcija u kojoj vlada jedinstvo misli i akcije, organizacija koja je prionula i duboko želi da izvrši izgradnju socijalizma u našoj zemlji ta organizacija treba i ove godine isto tako kao i dosad, a možda još i šire da zahvati i one koji do danas nijesu dali sve od sebe.

Domene | Spletno gostovanje | Reseller gostovanje | EMAIL gostovanje SSL certifikati | Spletne aplikacije na klik | Brezplačna spletna stran (Website Builder) | WordPress gostovanje Spletne strani, brezplačna izdelava in namestitev | Poceni letalske karte | Letalske karte | Poceni hoteli

Domene | Spletno gostovanje | Reseller gostovanje | EMAIL gostovanje
SSL certifikati | Spletne aplikacije na klik | Brezplačna spletna stran (Website Builder) | WordPress gostovanje
Spletne strani, brezplačna izdelava in namestitev | Poceni letalske karte | Letalske karte | Poceni hoteli