Klub SFRJ Forum Indeks Klub SFRJ
Da se podsjetimo ili necem naucimo iz vremena SFRJ
 
 Kako koristiti ovaj Forum?Kako koristiti ovaj Forum?   TražiTraži   Lista članovaLista članova   Grupe korisnikaGrupe korisnika   RSS Feed   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Provjeri privatne porukeProvjeri privatne poruke   LoginLogin 




7 sekretara SKOJ-a
Idi na stranicu 1, 2  Naprijed
 
Otvori novu diskusiju   Odgovori na temu    Klub SFRJ Forum Indeks -> Revolucionari
Vidi prethodnu temu :: Vidi sljedeću temu  
Autor Poruka
Vuk
Administrator foruma
Administrator foruma


Član od: 23 Dec 2007
Komentari: 1528

KomentarUpisano: 10 Maj 2009 02:30    Naslov komentara: 7 sekretara SKOJ-a Citiraj ovaj komentar

SKOJ je kao dio KPJ okupljao omladinu koja je zeljela svojom aktivnoscu da promjeni svijet u kojem je zivjela. Mnogi su u toj borbi dali i svoje zivote. Medu njima su i sedmorica sekretara SKOJ-a. U sukobima sa policijom koja je pod rezimom kraljeve diktature proganjala sve one koji su tezili napretku i boljem zivotu radnika dali su svoje zivote Janko Misic, Mijo Oreski, Paja Marganovic, Zlatko Snajder, Pero Popovic Aga, Josip Kolumbo i Josip Debeljak.
Vise o njima mozete saznati iz video priloga na you tube:

http://www.youtube.com/watch?v=WcN1CiCO9oA

Pozdrav Vuk.
_________________
"Hej, hej Jugosloveni, bračo rođena,
vratite se kući, samo jedna je Jugoslavija.."
www.vuksfrj.se
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
komunistatito
Iskusni clan


Član od: 08 Maj 2008
Komentari: 149

KomentarUpisano: 10 Maj 2009 07:35    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

Danas skoro zaboravljeni, legendarnih Sedam sekretara SKOJ-a su ipak značajan dio naše istorije:



Pavle Paja Marganović,

Mijo Oreški,

Janko Mišić,

Pero Popović Aga,

Josip Kolumbo,

Josip Debeljak i

Zlatko Šnajder




Savez komunističke omladine Jugoslavije (skraćeno SKOJ) je bio omladinski ogranak Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) od 1919. do 1948. Iako je zabranjen samo dvije godine od svog osnivanja i povremeno žestoko progonjan, nastavio je sa radom u ilegali i bio je uticajna organizacija među revolucionarnom omladinom u Kraljevini Jugoslaviji, a naknadno je postao važan organizator partizanskog otpora okupaciji Sila Osovina i domaćih kvinslinških snaga. Nakon Drugog svjetskog rata, SKOJ je postao šira organizacija jugoslovenske omladine, Narodna omladina Jugoslavije, koja je kasnije postala Savez socijalističke omladine Jugoslavije.

Između dva svetska rata, mnogi članovi organizacije su ubijeni od strane vlasti. Među njima je bilo i sedam sekretara SKOJ-a.



Pavle Paja Marganović,(1904-1929)



Pavle Marganović je rođen 17. marta 1904. godine u selu Deliblatu, kod Kovina, obućarski radnik.
U radničkom pokretu je bio od 1918. godine, a član SKOJ-a je od 1920. godine. Član i sekretar Centralne uprave radnika Jugoslavije.

U periodu od 1924. do 1928. godine školovao se na Sverdlovskom univerzitetu u Moskvi.

Na Četvrtom kongresu KPJ u Drezdenu, novembra 1928. godine, izabran za člana Centralnog komiteta KPJ i postao sekretar CK SKOJ-a.

Više puta hapšen i proganjan, posle zadnjeg hapšenja zvjerski mučen i ubijen, 30. jula 1929. godine, u zagrebačkoj policiji.

Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na Zagrebačkom groblju Mirogoj.



Mijo Oreški (1905-1929)




Rođen je 6. septembra 1905. godine u Zagrebu, zidarski radnik.

Član SKOJ-a od 1922. godine, a sekretar Mesnog komiteta SKOJ-a za Zagreb od 1923. godine. Godine 1924. postao je član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku i Slavoniju, a 1925. član Centralnog komiteta SKOJ-a.

Zajedno sa Jankom Mišićem i i Francom Klopčičem pokrenuo je i uređivao centralni organ SKOJ-a list "Mladi boljševik".

Jula 1926. godine odlazi na rad u CK SKOJ-a u Beograd. Na Trećem kongresu SKOJ-a, održanom, u jesen 1926. godine, u Sloveniji, izabran je za organizacionog sekretara CK SKOJ-a.

U drugoj polovini 1928. godine završio je partijski kurs u Nemačkoj.

Posle uvođenja Šestojanuarske diktature i hapšenja Paje Marganovića, 1929. godine, preuzima funkciju političkog sekretara CK SKOJ-a. Zajedno sa Jankom Mišićem rukovodi radom SKOJ-a, najpre iz Zagreba, a potom iz Samobora.

Kada je policija, 27. jula 1929. godine, otkrila njihovo sklonište u Samoboru i blokirala ga, Janko Mišić, Mijo i njegov brat Slavko, vođa tehnike CK SKOJ-a, pružili su otpor i u sukobu s policijom poginuli.




Janko Mišić (1900-1929)



Politički radnik, rođen je 1900. godine u selu Slanom Dolu, kod Samobora. Politički se istako još kao učenik Trgovačke akademije u Zagrebu.

Jedan je od osnivača Saveza komunističke omladine Jugoslavije, oktobra 1919. godine.

Godine 1921. godine uhapšen je, kao član terorističke organizacije "Crvena pravda", zbog učestvovanja u atentatu na ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića.

Od 1922. godine bio je član Mjesnog komiteta SKOJ-a za Zagreb i član Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku i Slavoniju. Zajedno sa Mijom Oreškim i Francom Klopčičem pokrenuo je i uređivao centralni organ SKOJ-a list "Mladi boljševik". A sa Zlatkom Šnajderom je uređivao list "Omladinsku borbu" i sarađivao u "Borbi".

U junu 1924. godine bio je delegat SKOJ-a na Četvrtom kongresu Komunističke omladinske internacionale u Moskvi. U proleće i leto 1925. godine obavljao je dužnost sekretara Centralnog komiteta SKOJ-a. Od avgusta 1926. do septembra 1928. godine bio je u Moskvi na studijama na Sverdlovskom univerzitetu.

Od jeseni 1928. godine bio je organizacioni sekretar CK SKOJ-a. Posle uvođenja Šestojanuarske diktature i hapšenja Paje Marganovića, 1929. godine, zajedno sa Mijom Oreškim rukovodi radom SKOJ-a, najprije iz Zagreba, a potom iz Samobora.

Policija je, 27. jula 1929. godine, otkrila njihovo sklonište u Samoboru i blokirala ga. Janko Mišić, je zajedno sa braćom Mijom i Slavkom Oreškim, pružio otpor i u sukobu s policijom poginuo.

Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na Zagrebačkom groblju Mirogoj.



Pero Popović Aga (1905-1930)



Obućarski radnik, rođen je 28. januara 1905. godine u Užicu. Kao ratno siroče izučio je obućarski zanat. U Beogradu je radio u SKOJ-evskoj organizaciji. Više puta hapšen i proganjan.

Od 1923. godine član je Centralnog komiteta SKOJ-a, a od 1924. organizacioni sekretar CK SKOJ-a. Radio je u izvanredno teškim ilegalnim uslovima. Putovao je po Jugoslaviji i organizovao omladinu. U Splitu su ga pokušali uhapsiti, ali je uspjeo da pobjegne.

Zajedno sa Josipom Kolumbom, političkim sekretarom CK SKOJ-a, upao je u policijsku zasjedu, 14. avgusta 1930. godine, u Zagrebu i u sukobu s policijom poginuo.

Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na Zagrebačkom groblju Mirogoj.

Njegov rođeni brat je Jevrem Popović, general JNA i narodni heroj.


Josip Kolumbo (1905-1930)



Rođen je 11. novembra 1905. godine u Kutjevu, kod Osijeka, mašinbravarski radnik.

Kao bravarski radnik u Zagrebu je učestvovao u radničkim štrajkovima. Godine 1922. postao je član SKOJ-a. Godinu dana kasnije zapošljava se u Željezničkoj radionici u Nišu, u kojoj je izabran za sekretara SKOJ-a, a ubrzo i za člana Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Srbiju. Više puta je hapšen i zatvaran.

Krajem 1927. godine, Partija ga šalje na studije u Moskvu na Sverdlovski univerzitet. U Jugoslaviju se vraća u vrijeme šestojanuarske diktature i stupa na dužnost političkog sekretara Centralnog komiteta SKOJ-a.

Zajedno sa Perom Popovićem Agom, organizacionim sekretarom CK SKOJ-a, upao je u policijsku zasjedu, 14. avgusta 1930. godine, u Zagrebu i u sukobu s policijom poginuo.

Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na Zagrebačkom groblju Mirogoj.




Josip Debeljak (1902-1931)



Rođen je 27. novembra 1902. godine u selu Orešju, u Hrvatskom zagorju, pekarski radnik.

Radničkom pokretu pristupio je 1919. godine. Član SKOJ-a postaje 1921. godine, u Zagrebu, gdje je radio kao pekar. Član Komunističke partije Jugoslavije je od 1923. godine. Bio je član rukovodstva Sindikata pekarskih radnika i član Mjesnog komiteta KPJ za Zagreb. Na Četvrtom kongresu KPJ u Drezdenu, novembra 1928. godine, izabran je za člana Centralnog komiteta KPJ i postao sekretar CK SKOJ-a.

Na ilegalnom partijskom sastanku u kafani "Priroda", na Vinogradskoj cesti u Zagrebu, oktobra 1931. godine, opkolili su ga policijski agenti. U sukobu s agentima ubio je zloglasnog policijskog agenta Dotlića. Tom prilikom je ranjen u u ruku, ali je uspjeo pobjeći.

Nekoliko dana kasnije, 15. oktobra 1931. godine, policija ga je otkrila u stanu na Sveticama, u Zagrebu i ubila, zajedno sa Josipom Adamičem, članom Mjesnog komiteta KPJ za Zagreb i sekretarom Pokrajinskog komiteta SKOJ-a za Hrvatsku.

Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na Zagrebačkom groblju Mirogoj.


Zlatko Šnajder (1903-1931)



Rođen je 5. marta 1903. godine u Slavonskom Brodu, politički radnik. Kao gimnazijalac stupa u SKOJ, napušta školovanje i u potpunosti se predaje revolucionarnom radu.

Prvi put je uhapšen 1920. godine i u zatvoru provodi šest meseci. Godinu dana kasnije ponovo je uhapšen zbog "aktivne komunističke djelatnosti".

Godine 1924. izabran je za sekretara Centralnog komiteta SKOJ-a.

Krajem 1926. godine opet je uhapšen i osuđen na godinu dana zatvora. Nakon određenog vremena, ponovo mu je suđeno i kazna mu je povećana na pet godina. Kaznu je izdržavao u zatvorima: na Adi Ciganlija (1927), u Sremskoj Mitrovici (1928 i 1929), Zenici (1930) i Lepoglavi (1931).

Umro je 1931. godine u samici Zeničkog zatvora (tkz. "Isusovačkoj ćeliji").

Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na Zagrebačkom groblju Mirogoj.
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Vuk
Administrator foruma
Administrator foruma


Član od: 23 Dec 2007
Komentari: 1528

KomentarUpisano: 10 Maj 2009 09:04    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

Hvala druze Komunistatito na ovim opsirnijim informacijama.
Iz ovih priloga se vidi koliko je iskrenosti i stvarne zelje za boljim zivotom bilo u tim ljudima koji su za tu ideju zrtvovali i ono najvredije sto su imali - svoje zivote.

Pozdrav Vuk.
_________________
"Hej, hej Jugosloveni, bračo rođena,
vratite se kući, samo jedna je Jugoslavija.."
www.vuksfrj.se
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
milan
Nezamjenjiv clan


Član od: 07 Feb 2008
Komentari: 1710
Mjesto: Beograd

KomentarUpisano: 10 Maj 2009 20:49    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

www.rade koncar narodni heroj

www.admiral stanko parmac
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan
Nezamjenjiv clan


Član od: 07 Feb 2008
Komentari: 1710
Mjesto: Beograd

KomentarUpisano: 10 Maj 2009 20:52    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

www.covek od sevapa i inata
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan
Nezamjenjiv clan


Član od: 07 Feb 2008
Komentari: 1710
Mjesto: Beograd

KomentarUpisano: 12 Maj 2009 17:27    Naslov komentara: Oaza...u pustinj YU Citiraj ovaj komentar

www.21osmeh.net/jugosloveni
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Anti-Jenki
Legenda
Legenda


Član od: 08 Jan 2009
Komentari: 264

KomentarUpisano: 12 Maj 2009 18:12    Naslov komentara: Re: Oaza...u pustinj YU Citiraj ovaj komentar

milan (citat):
www.21osmeh.net/jugosloveni


E, ajde barem jednom u zivotu postavi link koji radi...
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan
Nezamjenjiv clan


Član od: 07 Feb 2008
Komentari: 1710
Mjesto: Beograd

KomentarUpisano: 12 Maj 2009 18:28    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

pa kucas to sto vidis....klik//
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Lolek i Bolek
Patriota


Član od: 05 Feb 2009
Komentari: 471

KomentarUpisano: 12 Maj 2009 18:38    Naslov komentara: Hahahahahh Citiraj ovaj komentar

Anti-Jenki (citat):
milan (citat):
www.21osmeh.net/jugosloveni


E,ajde barem jednom u zivotu postavi link koji radi...



Istina-hahahahahahahahaahah Laughing

Naš Wink se Milan uvijek žuri pa pogriješi. Confused

Milane svaka adresa ti počinje sa:

http://www.

pa ime adrese sajta

i završava ekstenzijom

.com(najčešće)

a sve skupa se to zove url. Wink
_________________
KIM JONG IL:"AKO SMO JAKI UVEK ćEMO BITI U PRAVU,AKO SMO SLABI UVEK ćE NAS PROGLAšAVATI ZA KRIVCE!"
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan
Nezamjenjiv clan


Član od: 07 Feb 2008
Komentari: 1710
Mjesto: Beograd

KomentarUpisano: 21 Maj 2009 11:55    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

http//www.Tito klasna podloga nacizma.com
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
komunistatito
Iskusni clan


Član od: 08 Maj 2008
Komentari: 149

KomentarUpisano: 21 Maj 2009 16:20    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

Vuk (citat):
Hvala druze Komunistatito na ovim opsirnijim informacijama.
Iz ovih priloga se vidi koliko je iskrenosti i stvarne zelje za boljim zivotom bilo u tim ljudima koji su za tu ideju zrtvovali i ono najvredije sto su imali - svoje zivote.

Pozdrav Vuk.


E, da druže Vuče, tako je nekad bilo. Danas se, na žalost, iz ovog ili onog razloga to više nigdje i ne spominje. Niko ne spominje obične, iskrene i nesebične ljude koji su se borili da bi svima bilo bolje, kao da nisu nikad ni postojali, žalosno je to. Važnije je bilo požuriti da se mjenjaju imena gradova, sela, ulica...Srećom, prošlost se ipak ne može tek tako jednostavno izbrisati.
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan
Nezamjenjiv clan


Član od: 07 Feb 2008
Komentari: 1710
Mjesto: Beograd

KomentarUpisano: 21 Maj 2009 19:50    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

http//www.Komunisti i komunjare
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Vuk
Administrator foruma
Administrator foruma


Član od: 23 Dec 2007
Komentari: 1528

KomentarUpisano: 23 Maj 2009 19:24    Naslov komentara: Citiraj ovaj komentar

Evo bas proslave kao sto je Dan Mladosti doprinosi da se ta istina ponovo vraca i da istorija pola vijeka na Balkanu ne padne u zaborav.
_________________
"Hej, hej Jugosloveni, bračo rođena,
vratite se kući, samo jedna je Jugoslavija.."
www.vuksfrj.se
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku Pošalji e-mail
milan
Nezamjenjiv clan


Član od: 07 Feb 2008
Komentari: 1710
Mjesto: Beograd

KomentarUpisano: 26 Maj 2009 14:25    Naslov komentara: Ali razorno delovanje HDZ...RSK...virtualna drzava Rijeka, Citiraj ovaj komentar

Istra, RSK...ka beg od HDZ (U)
tršćanska kriza izbija potkraj Drugoga svjetskog rata, korijeni ovoga problema mogu se pronaći još ranije. Naime, Trst i okolica su, kao i ostali dijelovi Slovenije i Hrvatske, kraj Prvoga svjetskoga rata dočekali u istoj državi – Austro-Ugarskoj. Raspad te velike heterogene državne zajednice označio je i kraj mirnoga suživota triju naroda koji su živjeli u Julijskoj krajini – Talijana, Slovenaca i Hrvata. Italija u Trst, Istru i u ostale teritorije obećane Londonskim ugovorom (1915.) ulazi nakon raspada austrijske fronte. Uslijedilo je više od dvadeset i pet teških godina za slavensko stanovništvo koje se našlo pod talijanskom vlašću.

Susjedne su države, Italija i Jugoslavija, početak Drugoga svjetskoga rata dočekale na zaraćenim pozicijama. Slavenskom se stanovništvu u Julijskoj krajini, a zatim i novom jugoslavenskom rukovodstvu, pružila dobra prilika da isprave nepravdu nanesenu prije četvrt stoljeća. Rat se bližio kraju, a budući da do savezničkoga napredovanja od juga prema sjeveru Apeninskoga poluotoka nije došlo prije travnja 1945. godine, jugoslavenskom se vođi Titu pružila mogućnost da sudbinu Like, Gorskoga kotara, Hrvatskoga primorja, Koruške, Istre i teritorija do Soče odredi upravo njegova vojska. Danas je poznato da je u borbama za Trst poginulo oko osam tisuća boraca. Pripadnici Jugoslavenske armije ušli su u Trst, Goricu i Tržič 1. svibnja 1945., samo nekoliko sati prije dolaska novozelandskih i britanskih divizija.

Savezničko traženje pravde
Ipak, jugoslavenska se uprava u Trstu održala tek četrdesetak dana. Iako je postojala ideja da se Trst uredi kao sedma jugoslavenska republika, ta se ideja nije ostvarila, jer su na inzistiranje savezničkih sila pripadnici jugoslavenske vojne i civilne uprave bili prisiljeni napustiti grad i okolicu. Beogradskim i Devinskim sporazumima iz lipnja 1945. godine sporni je teritorij – Julijska krajina – podijeljen na dvije okupacijske zone. Zona A, pod savezničkom vojnom upravom, obuhvaćala je gradove Pulu, Trst, Tržič i Goricu, kao i istočne dijelove Beneške Slovenije i Kanalske doline, dok je preostali dio Istre i slovenskoga teritorija, koji je u međuraću pripadao Italiji, tvorio Zonu B pod Vojnom upravom Jugoslavenske armije. Tako podijeljena Julijska krajina živjela je dvije godine. U tom se razdoblju pokušavalo naći najpravednije rješenje za sve zainteresirane strane.


Sl. 1. Dvije zone Julijske krajine (1945.-1947.)

Kao najpravedniji prihvaćen je francuski prijedlog, koji je predvidio da Beneška Slovenija, Kanalska dolina, Gorica i Tržič pripadnu Italiji, da veći dio Istre pripadne Jugoslaviji, dok bi se između dvije države – na prostoru od rijeke Timavo na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu – formirala zasebna državica. Te su pretpostavke potvrđene 10. veljače 1947. godine u Parizu, kad je službeno osnovan Slobodni Teritorij Trsta (STT). Ta je državica bila podijeljena na dvije zone (A i B), koje je razdvajala tzv. Modra ili Morganova linija. Na području manje, Zone A, živjelo je oko 300 000 stanovnika (od toga 280 000 u Trstu), a civilna i vojna uprava nalazila se u savezničkim rukama. S druge strane, u Zoni B pod Vojnom upravom Jugoslavenske armije živjelo je oko 65 000 stanovnika. STT je s Jugoslavijom imao granicu dugu 84 kilometra, dok je s Italijom granica bila duga samo 4 km. Iako takvo rješenje nije zadovoljilo nikoga, oba su parlamenta ratificirala Pariški sporazum.
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
milan
Nezamjenjiv clan


Član od: 07 Feb 2008
Komentari: 1710
Mjesto: Beograd

KomentarUpisano: 05 Jun 2009 07:38    Naslov komentara: Narodni heroj, poslrdnji od njih desetorice.. Citiraj ovaj komentar

Tito, Peko, Koca, Kosta, Petar, Arso, Mihajlo, Velimir, Branko-Rade Hamovic..pobednicki komandanti armija.........
Umro je u 94. godini narodni heroj Ratomir-Rade Hamovic,nosilac Spomenice 1941. godine, general-pukovnik JNA u penziji, dugogodisnji nacelnik Generalstaba JNA. Umro je poslednji clan plejade Titovg vrhovnog staba NOB i POJ jos od pocetka 1942.godine, sa sedistem u Foci, i vodeci operativno-strategijski tvorac i planer pobedonosnih zavrsnih operacija JNA za oslobodjenje Jugoslavije 1945. godine-najvecih i najuspesnijih u vaskolikoj istoriji Jugoslovenskih naroda od dolaska na Balkan.
Umro je komandant Kalinovickog partizanskog odreda, koga je Tito pocetkom 1942.imenovao za clana vrhovnog staba u njegovoj 26. godini.
* Ide Rade i vodi brigade, cetnicima da obrije brade*...........
Komemoracija povodom smrti generala Hamovica obavice se 6. juna 2009. u Klubu vojske Srbije, polaganje urne istog dana u 15 casova u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu.
Na vrh
Vidi profil korisnika Pošalji privatnu poruku
Pokaži ranije komentare:   
Otvori novu diskusiju   Odgovori na temu    Klub SFRJ Forum Indeks -> Revolucionari Vremenska zona: CET (Evropa)
Idi na stranicu 1, 2  Naprijed
Stranica 1/2

 
Idi na:  
Ne možete ostavljati nove komentare u ovom forumu
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
Ne možete prepraviti vlastite poruke
Ne možete obrisati vlastite komentare u ovom forumu
Ne možete glasati u anketama foruma


MojForum.si - brezplačno gostovanje forumov. Powered by phpBB 2.